Mozak neprestano prima i obrađuje stimuluse iz naše okoline i iz unutrašnje sredine organizma. Samo neki od tih različitih senzornih doživljaja koje procenjujemo kao važne ili, pak, neka naša razmišljanja, dovode do aktiviranja određenih nervnih struktura i nastanka posebnih subjektivnih doživljaja koje nazivamo emocijama. Postoji čitav spektar raznovrsnih emocija koje su nam ili prijatne ( zadovoljstvo, ,,nagrada“) ili neprijatne (odbojnost, ,,kazna“). Nastala subjektivna osećanja mogu biti praćena merljivim objektivnim promenama u organizmu (kao što su ubrzan rad srca, znojenje, promena mišićnog tonusa) i pokreću nas na ponašanje kojim uspostavljamo odnos prema svetu koji nas okružuje. Često emocionalne reakcije ne aktiviraju oblasti neokorteksa i nismo ni svesni da su se javile, ali i tada mogu da utiču na ostale psihičke funkcije i na ponašanje.
Gde se u mozgu nalaze i kojim putevima prolaze signali da nešto osećamo?
Ispitivanjima na životinjama metodama električne stimulacije ili uklanjanjem pojedinih delova mozga dobijena su saznanja o njihovim funkcijama i prepoznate su brojne strukture koje su u vezi sa emocijama. Nisu izdvojeni zasebni nervni centri za svaku emociju pojedinačno, već one nastaju složenom interakcijom procesa u okviru limbičkog sistema (lat. limbus =ivica) , koji predstavlja moždani centar svih emocija. To je skup međusobno povezanih struktura odgovornih za doživljavanje i kontrolu emocija , takođe i nagona , a važan je učesnik i u procesima motivacije i pamćenja.
Na ovom linku se nalazi interaktivni 3D model ljudskog mozga. Možete pogledati delove mozga i pročitati više o njima. Na drugoj kartici nalazi se izdvojeni limbički sistem na kome možete tačno videti na koj način njegovi delovi učestvuju u nastanku emocija.
Histološki preparati limbičkog sistema kod različitih životinja:
Za one koje zanima više
https://www.pnas.org/content/111/2/646
Za kraj
Rešite osmosmerku sa pojmovima limbičkog sistema i neurona:
https://thewordsearch.com/puzzle/1693094/anatomska-osmosmerka/

Postavi komentar