U savremenom dobu, kada se životni vek značajno produžava, sve je važnije pronaći načine za odlaganje efekata neizbežne neurodegeneracije na kognitivne funkcije, a upravo se dvojezičnost pokazuje kao jedan od najvažnijih protektivnih faktora.
Kako dvojezičnost održava kognitivne funkcije?
Dvojezičnost je povezana sa većom kognitivnom rezervom—sposobnošću mozga da se prilagodi povredama i održi svoje funkcije, uprkos oštećenju. Celoživotno korišćenje dva (ili više) jezika poboljšava kognitivnu fleksibilnost i egzekutivne funkcije, koje su ključne za očuvanje kognitivnih sposobnosti u starijem dobu.
Iako je kod starijih dvojezičnih osoba primećeno smanjenje integriteta bele mase u regijama mozga povezanim s pamćenjem, one zahvaljujući adaptivnim neuronskim mehanizmima zadržavaju kognitivne performanse slične jednojezičnim osobama. To znači da se, uprkos utvrđenoj neurodegeneraciji, kod starijih dvojezičnih osoba ne primećuje deficit u kognitivnim sposobnostima.
Uloga uronjenosti u drugi jezik
Istraživanja pokazuju da je uronjenost (engl. immersion) u drugi jezik od velikog značaja za očuvanje jezičkih i kognitivnih sposobnosti kod starijih dvojezičnih osoba, čak i kod onih sa demencijom. Starije osobe koje su tokom života duže koristile drugi jezik zadržavaju bolje jezičke sposobnosti u poređenju s onima koji su imali manje kontakta sa svojim drugim jezikom. Ovaj kontinuitet u korišćenju drugog jezika jača kognitivnu rezervu i usporava napredovanje jezičkog propadanja koje dolazi sa starenjem ili neurodegeneracijom.
Pored toga, interakcija između prvog i drugog jezika značajno utiče na ukupnu jezičku sposobnost, zbog čega je preporuka stručnjaka da bi ona trebalo da se uzme u obzir pri kliničkoj proceni. Uključivanje jezičke istorije u procenu i planiranje terapije može pomoći praktičarima da iskoriste očuvane jezičke sposobnosti i razviju strategije za bolju komunikaciju i kvalitet života starijih osoba sa demencijom.
Propadanje jezičke funkcije kod dvojezičnih pacijenata sa Alchajmerovom bolešću
Kod dvojezičnih osoba obolelih od Alchajmerove bolesti, jezičko propadanje često je različito izraženo u dominantnom i nedominantnom jeziku. Istraživanja pokazuju da su greške učestalije u nedominantnom jeziku, pri čemu semantičke osobine reči dodatno utiču na vrstu grešaka. Na primer, pacijenti češće prave semantičke parafazije—zamenjuju željenu reč srodnom, jer ne mogu da je se sete —kada govore o prirodnim predmetima u poređenju sa veštačkim.
Ovi obrasci ukazuju na osetljivost kognitivnih procesa vezanih za upotrebu jezika na lingvističke i semantičke faktore. Praćenje sposobnosti u oba jezika ključno je za prepoznavanje obrazaca propadanja jezičkih funkcija i prilagođavanje komunikacionih strategija potrebama pacijenta. Ovakav dvojezički pristup omogućava efikasnije terapijske intervencije, koje ne samo da ublažavaju kognitivne deficite, već i maksimalno iskorišćavaju prednosti života pacijenta u dvojezičnoj okolini.
Zašto bi trebalo da podstičemo aktivno učenje stranih jezika?
Promovisanje učenja stranih jezika kroz život ima dalekosežne prednosti. Studije pokazuju da dvojezične osobe razvijaju simptome Alchajmerove bolesti u proseku 3,2 godine kasnije nego jednojezične, čak i kada se uzmu u obzir faktori poput pola i obrazovanja. Iako dvojezičnost ne sprečava razvoj demencije, ona značajno odlaže njene simptome, pružajući veliku prednost.
Dvojezičnost nije samo jezička veština već i značajan resurs za očuvanje kognitivnog zdravlja. Njena sposobnost da odloži simptome neurodegenerativnih bolesti doprinosi zdravijem starenju i kvalitetnijem životu. Podsticanjem dvojezičnosti kroz obrazovanje i terapijske programe, moguće je značajno smanjiti teret demencije na društvo i pojedince.
Autorka:
Nevena Jovčić
Reference:
Brini, S., Sohrabi, H. R., Hebert, J. J., Forrest, M. R., Laine, M., Hämäläinen, H., … & Fairchild, T. J. (2020). Bilingualism is associated with a delayed onset of dementia but not with a lower risk of developing it: a systematic review with meta-analyses. Neuropsychology review, 30, 1-24. https://doi.org/10.1007/s11065-020-09426-8
Calabria, M., Hernández, M., Cattaneo, G., Suades, A., Serra, M., Juncadella, M., … & Costa, A. (2020). Active bilingualism delays the onset of mild cognitive impairment. Neuropsychologia, 146, 107528. https://doi.org/10.1016/j.neuropsychologia.2020.107528
Gold, B. T. (2015). Lifelong bilingualism and neural reserve against Alzheimer’s disease: A review of findings and potential mechanisms. Behavioural brain research, 281, 9-15. doi: 10.1016/j.bbr.2014.12.006
Nanchen, G., Abutalebi, J., Assal, F., Manchon, M., Démonet, J. F., & Annoni, J. M. (2017). Second language performances in elderly bilinguals and individuals with dementia: The role of L2 immersion. Journal of Neurolinguistics, 43, 49-58. https://doi.org/10.1016/j.jneuroling.2016.09.004
Paulavicius, A. M., Mizzaci, C. C., Tavares, D. R., Rocha, A. P., Civile, V. T., Schultz, R. R., … & Trevisani, V. F. (2020). Bilingualism for delaying the onset of Alzheimer’s disease: a systematic review and meta-analysis. European geriatric medicine, 11, 651-658. https://doi.org/10.1007/s41999-020-00326-x
Studentska Sekcija za Neuronauke 
Postavi komentar